Gradivo u Topoteci "Zagreb povijesni centar" dolazi iz razliÄitih javnih i privatnih izvora stoga su svi korisnici dužni poÅ¡tivati vlasniÄka i autorska prava za sve objavljene zapise. NavoÄenje stvaratelja (autor), vlasnika (ustanova ili pojedinac), podataka o uvjetima koriÅ¡tenja i izvorima prikupljenih sadržaja, obavezno je za svaki objavljeni zapis i zadaÄa je administratora pojedine Topoteke. Sva prava Vlasnika objavljene graÄe su pridržana, osim ako digitalni objekt nije objavljen pod nekom od Creative Commons licencija. Za svako daljnje koriÅ¡tenje graÄe Topoteke korisnici su dužni poÅ¡tivati autorska prava svakog pojedinog Vlasnika graÄe te ga u skladu s time prema potrebi kontaktirati i pribaviti njegovu suglasnost kao nositelja prava i/ili se pridržavati uvjeta koriÅ¡tenja digitalnih objekata koji su podijeljeni pod Creative Commons licencijama.
Dragi posjetitelji
Topoteka „Zagreb povijesni centar“ projekt je izvorno pokret u okviru Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu a danas je njen nositelj Državni arhiv u Zagrebu. Izvorno je projekt zamišljen kao spoj aktivnog povijesnog istraživanja studenata, digitalizirane povijesti i javne prezentacije povijesti Grada Zagreba (središnje povijesne jezgre grada) te je imao izvorno dva glavna cilja: ostvarivanje praktičnog rada studenata na terenu (u arhivima, knjižnicama, muzejima, raznim organizacijama značajnim za povijest Grada..) i stvaranje digitalne prezentacije povijesnog Zagreba. Tako je Topoteka bila direktni rezultat rada studenata koji prezentiraju svoj rad ali i svoj grad putem digitalne platforme kako bi podijelili njegovu povijest s njenim građanima, povijesnim istraživačima koje zanima njegova povijest te mnogobrojnim turističkim posjetiteljima koji ga svakodnevno posjećuju kako osobno tako i putem web pretraživanja.
Danas Topoteka nastavlja svoj rast šireći se u okviru fundusa zagrebačkih arhiva, prije svega Državnog arhiva u Zagrebu, ali i zbirki privatnih i pravnih osoba fokusirajući se na prezentaciju digitalne sačuvane baštine našeg glavnog grada.
Digitalizirana građa vlasništvo je različitih arhiva, knjižnica, privatnih i pravnih osoba koje su omogučile da se građa u njihovom vlasništvu podijeli na stranicama ove platforme.
Građa je prezentirana redoslijedom obrađivanja, a kronološki obrađuje razdoblje od druge polovice XIX.-og stoljeća do kraja XX.-og stoljeća. Korištene su razne zbirke fotografija, razglednica, fotografska građa izrađena u različitim prigodama, fotografije poznatih i manje poznatih zagrebačkih fotografa koji su ovjekovječili mnogobrojne značajne ili svakodnevne događaje svoga grada.
Osim što govori o ulicama, zgradama i trgovima, povijesnim građevinama, ova građa ovjekovječuje i njene građane stoga se na njenim fotografijama mogu pronaći a ponekad i prepoznati mnogobrojna poznata lica iz povijesti dvaju stoljeća iz svijeta kazališta, fotografije, arhitekture, politike, glazbe, akademskih krugova .. No ovdje se nalaze i možda zaboravljeni radnici koji su podizali zidove Hrvatskog narodnog kazališta, radnici Tvornice Gredelj, radnici koji su podizali prve nadvožnjake u središtu grada ili pak raskrčivali njegove ulice nakon bombardiranja 1944. godine.
Posebno zahvaljujemo susretljivosti svih vlasnika gradiva, privatnih te institucija, koji nam ustupaju građu na objavljivanje i to:
Državnom arhivu u Zagrebu
Hrvatskom željezničkom muzeju
Studentskom centru
Ujedno posebna hvala studentima kolegija „Humanistika u informacijskom dobu“ i „Arhivistika za povjesničare“ Fakulteta hrvatskih studija, Odsjeka za povijest (ak. godina 2018./2019. i 2019./2020.) koji su svojim radom i trudom pridonijeli prikupljanju i obradi ovdje objavljene građe tijekom prve dvije godine njenog postojanja.