Topoteka âZagreb povijesni centarâ izvorno je nastala kao projekt Hrvatskih studija SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu te je bila zamiÅ¡ljenja kao spoj aktivnog povijesnog istraživanja studenata, digitalizirane povijesti i javne prezentacije povijesti Grada Zagreba (srediÅ¡nje povijesne jezgre grada). Njeno pokretanje izvorno je imalo dva glavna cilja: ostvarivanja praktiÄnog rada studenata na terenu (u arhivima, knjižnicama, muzejima, raznim organizacijama i institucijama znaÄajnim za povijest Gradaâ¦) i stvaranje digitalne prezentacije povijesnog Zagreba. Tako je Topoteka postala direktni rezultat rada studenata koji su prezentirali svoj rad ali ujedno i svoj grad putem digitalne platforme. Na taj naÄin studenti su dijelili povijest Zagreba s njenim graÄanima, povijesnim istraživaÄima te mnogobrojnim posjetiteljima koji ga svakodnevno posjeÄuju, kako osobno, tako i putem web pretraživanja.
Digitalizirana graÄa vlasniÅ¡tvo je razliÄitih arhiva, knjižnica, privatnih i pravnih osoba koje su omoguÄile da se graÄa u njihovom vlasniÅ¡tvu podijeli na stranicama ove platforme, no najveÄim dijelom na ovim se stranicama nalazi graÄa koja je u vlasniÅ¡tvu Državnog arhiva u Zagrebu.
GraÄa je prezentirana redoslijedom obraÄivanja, a kronoloÅ¡ki obraÄuje razdoblje od druge polovice XIX.-og stoljeÄa do kraja XX.-og stoljeÄa. Digitalizirane su tako zbirke fotografija, razglednica, fotografska graÄa izraÄena u razliÄitim prigodama, fotografije poznatih i manje poznatih zagrebaÄkih fotografa koji su ovjekovjeÄili mnogobrojne znaÄajne ili svakodnevne dogaÄaje svoga grada.
Osim Å¡to govori o ulicama, trgovima i povijesnim graÄevinama, ova graÄa ovjekovjeÄuje i njene graÄane stoga se na njenim fotografijama mogu pronaÄi a ponekad i prepoznati poznata lica iz povijesti dvaju stoljeÄa iz svijeta kazaliÅ¡ta, fotografije, arhitekture, politike, glazbe, akademskih krugova. .. Ovdje se nalaze i možda zaboravljeni radnici koji su podizali zidove Hrvatskog narodnog kazaliÅ¡ta, radnici tvornice Gredelj, radnici koji su podizali prve nadvožnjake u srediÅ¡tu grada ili pak raskrÄivali njegove ulice nakon bombardiranja 1944. godine.
Posebno zahvaljujemo susretljivosti svih vlasnika gradiva, kako privatnih osoba tako i institucija, koji su nam ustupili graÄu na objavljivanje i to:
Državnom arhivu u Zagrebu
Hrvatskom željezniÄkom muzeju
Studentskom centru u Zagrebu
Posebno hvala studentima kolegija âHumanistika u informacijskom dobuâ i âArhivistika za povjesniÄareâ Fakulteta hrvatskih studija, Odsjeka za povijest (ak. godina 2018./2019. i 2019./2020.) koji su svojim radom pridonijeli prikupljanju i obradi ovdje objavljene graÄe tijekom prve dvije godine njenog postojanja.
