Topoteka „Zagreb povijesni centar“ projekt je izvorno pokret u okviru Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu a danas je njen nositelj Državni arhiv u Zagrebu. Izvorno je projekt zamišljen kao spoj aktivnog povijesnog istraživanja studenata, digitalizirane povijesti i javne prezentacije povijesti Grada Zagreba (središnje povijesne jezgre grada) te je imao izvorno dva glavna cilja: ostvarivanje praktičnog rada studenata na terenu (u arhivima, knjižnicama, muzejima, raznim organizacijama značajnim za povijest Grada..) i stvaranje digitalne prezentacije povijesnog Zagreba. Tako je Topoteka bila direktni rezultat rada studenata koji prezentiraju svoj rad ali i svoj grad putem digitalne platforme kako bi podijelili njegovu povijest s njenim građanima, povijesnim istraživačima koje zanima njegova povijest te mnogobrojnim turističkim posjetiteljima koji ga svakodnevno posjećuju kako osobno tako i putem web pretraživanja.

Danas Topoteka nastavlja svoj rast šireći se u okviru fundusa zagrebačkih arhiva, prije svega Državnog arhiva u Zagrebu, ali i zbirki privatnih i pravnih osoba fokusirajući se na prezentaciju digitalne sačuvane baštine našeg glavnog grada.

Digitalizirana građa vlasništvo je različitih arhiva, knjižnica, privatnih i pravnih osoba koje su omogučile da se građa u njihovom vlasništvu podijeli na stranicama ove platforme.

Građa je prezentirana redoslijedom obrađivanja, a kronološki obrađuje razdoblje od druge polovice XIX.-og stoljeća do kraja XX.-og stoljeća. Korištene su razne zbirke fotografija, razglednica, fotografska građa izrađena u različitim prigodama, fotografije poznatih i manje poznatih zagrebačkih fotografa koji su ovjekovječili mnogobrojne značajne ili svakodnevne događaje svoga grada.

Osim što govori o ulicama, zgradama i trgovima, povijesnim građevinama, ova građa ovjekovječuje i njene građane stoga se na njenim fotografijama mogu pronaći a ponekad i prepoznati mnogobrojna poznata lica iz povijesti dvaju stoljeća iz svijeta kazališta, fotografije, arhitekture, politike, glazbe, akademskih krugova .. No ovdje se nalaze i možda zaboravljeni radnici koji su podizali zidove Hrvatskog narodnog kazališta, radnici Tvornice Gredelj, radnici koji su podizali prve nadvožnjake u središtu grada ili pak raskrčivali njegove ulice nakon bombardiranja 1944. godine.

Posebno zahvaljujemo susretljivosti svih vlasnika gradiva, privatnih te institucija, koji nam ustupaju građu na objavljivanje i to:

Državnom arhivu u Zagrebu

Hrvatskom željezničkom muzeju

Studentskom centru

Ujedno posebna hvala studentima kolegija „Humanistika u informacijskom dobu“ i „Arhivistika za povjesničare“ Fakulteta hrvatskih studija, Odsjeka za povijest (ak. godina 2018./2019. i 2019./2020.) koji su svojim radom i trudom pridonijeli prikupljanju i obradi ovdje objavljene građe tijekom prve dvije godine njenog postojanja.